Još nije sasvim jasno da li su ti slobodni radikali uzrok ili posljedica određene bolesti, odnosno nije uvijek jasno da li je prije bolesti postojala povećana količina slobodnih radikala koji su izazvali patološki proces, ili je sama bolest oštetila tkivo i uzrokovala njihov nastanak
Slobodne radikale, odnosno oksidativni stres, stručnjaci povezuju sa kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom, raznim vrstama karcinoma, starenjem, Alzheimerovom i Parkinsonovom bolešću, ali taj spisak, nažalost, nije konačan i stalno se dopunjuje
Smatra se da je starenje zapravo posljedica akumulacije oštećenja nastalih pod djelovanjem slobodnih radikala. Starosti se, očito, ne možemo spasiti, ali kako se sačuvati od ostalog negativnog djelovanja slobodnih radikala. I za to postoji recept sažet u samo dvije riječi – živi zdravo.
Koliko ste samo puta proičitasli ovu sintagmu “slobodni radikali”. Spominjemo ih po nekoliko puta u svakom broju jer oni izazivaju preko 150 bolesti, među kojima su :
- kardiovaskularna oboljenja,
- dijabetes,
- razne vrste karcinoma,
- Alzheimerova bolest
- Parkinsonova bolest
Slobodni radikali štetni su produkti koji spontano nastaju u tijelu, odnosno u ćelijama, uslijed negativnih djelovanja iz okoline, aerozagađenja ili nezdrave ishrane, i zbog svega toga odgovorni su za nastanak mnogih bolesti.
Krivac je – kisik
Naime, svaka ćelija našega tijela sastoji se iz molekula, a one iz atoma koji su povezani hemijskim vezama. Ako pod određenim okolnostima dođe do pucanja te veze, dolazi do stvaranja slobodnih radikala.
Svakako je zanimljiva činjenica da je za nastanak slobodnih radikala nužan kisik – jer se između 1-5% kisika pretvara u slobodne radikale. Oni nastaju i tokom procesa oslobađanja organizma od toksina, što se dešava u jetri, ali i kao odgovor na infekcije.
Kad se kaže da je kisik krivac za nastanak slobodnih radikala, moglo bi se pomisliti da nam nema spasa, jer bez kisika nema života. Ali, nije tako. Naš organizam, srećom, ima na raspolaganju antioksidanse koji ga štite od djelovanja slobodnih radikala.
Antioksidanse uglavnom čine enzimi koji sprečavaju aktivnost slobodnih radikala, raznih proteina koji vezuju slobodne jone metala koji mogu povećati produkciju slobodnih radikala, kao i raznih drugih molekula.
Utjecaj okoline
Ali, osim slobodnih radikala koji normalno nastaju u organizmu, postoje i agensi iz vanjske sredine sa istim takvim djelovanjem. To su jonizirajuće zračenje, pretjerao sunčanje, pušenje, izloženost raznim otrovima, smog, saobraćaj…
Sve navedeno doprinosi povećanoj proizvodnji slobodnih radikala, pa se može reći da se u našem tijelu vodi stalna bitka između slobodnih radikala i antioksidansa.
Doduše, još nije sasvim jasno da li su ti slobodni radikali uzrok ili posljedica određene bolesti, odnosno nije uvijek jasno da li je prije bolesti postojala povećana količina slobodnih radikala koji su izazvali patološki proces, ili je sama bolest oštetila tkivo i uzrokovala njihov nastanak.
Šta znači: Živi zdravo!
A šta to znači? E, sad ćemo ponoviti priču koja bi se svakog dana trebala bezbroj puta čuti i u liječničkoj ordinaciji, i u sredstvima informiranja, i u kući za stolom uz ručak ili večeru:
Zdrava ishrana: Ishrana siromašna zasićenim mastima i holesterolom, a bogata žitaricama, voćem i povrćem povoljna je za srce i cirkulaciju; smanjuje rizik od bolesti srca, raka debelog crijeva i osteoporoze. S druge strane, unos vitamina C, E i beta-karotena u vidu suplemenata, nema zaštitni efekat na pojavu hroničnih bolesti.
Savladavanje stresa i redovna fizička aktivnost: Uspješno savlađivanje stresa i dobar san utiču na osećaj blagostanja, što se sa svoje strane može odraziti na naše fizičko zdravlje. Pozitivne misli i zdrav, bodar duh čine i tijelo zdravim i jačim. Redovna fizička aktivnost pomaže da tijelo bude u dobroj formi i važan je faktor u održavanju zdravlja srca, pluća, mišića i kostiju.
Prestanak pušenja
Mnoge bolesti su posljedice pušenja. Prestanak pušenja znatno smanjuje rizik od bolesti srca, raka pluća i nekih poremećaja krvotoka.
Umjerena potrošnja alkohola
U umjerenim količinama alkohol je relativno bezopasan po zdravlje, dok redovno uzimanje prekomjernih doza može za krajnji ishod imati potencijalno fatalno oštećenje mozga i jetre.
Gdje su antioksidansi
Kad je riječ o hrani bogatoj antioksidansima, tu temu treba proširiti i nekim dodacima. Prije svega, najbogatiji izvor antioksidanasa su voće i povrće, jer ih biljke stvaraju za vlastitu zaštitu od slobodnih radikala.
- Vitamina C najviše ima u citrusnom voću, svježoj crvenoj paprici, kiviju, ali i u drugom svježem voću i povrću. Zbog termolabilnosti vitamina C na visokim temperaturama, poželjno je voće i povrće jesti sirovo.
- Vitamina E najviše ima u orašastim plodovima, pšeničnim klicama i različitim vrstama biljnih ulja.
- Veoma je važno unositi tamnozeleno povrće, jer pored beta-karotena sadrži lutein i zeaksantin, koji su važni za očuvanje vida.
- Što se tiče bioflavonoida, najviše ih ima u različitim biljnim čajevima, kakaou, crnoj čokoladi. Od čajeva najviše u zelenom, ali i u čajevima od kamilice, nevena i laninskom čaju.
Ničega previše
Međutim, pretjerano unošenje jednog antioksidansa može utjecati na normalno funkcioniranje drugog, odnosno da dovede do antioksidansnog disbalansa. To može biti opasno, jer su pretserane količine antioksidanasa toksične.
U svakom slučaju, zalihe antioksidanasa u organizmu unseen normalnom ishranom dovoljne su da spriječe štetno djelovanje slobodnih radikala kod male djece i osoba mlađih od dvadeset godina.
Međutim, poslije dvadesete godine efikasnost zaštitnog antioksidansnog sistema u organizmu opada, a negativni efekti bivaju sve izraženiji kroz proces starenja.
Šta traži mozak
Manjak određenih nutrijenata esencijalnih za rad mozga, može dovesti do slabljenja njegovih funkcija. U nizu neophodnih najvažnije mjesto pripada vitaminu B12 i željezu, ključnim čuvarima moždanih aktivnosti. Zato je ishrana bogata ovim antioksidansima od ključne važnosti, a riječ je o špinatu, jagodama, borovnicama…
Istraživanja posvećena starijoj populaciji, koja sve češće oboljeva od Alzheimerove bolesti, pokazala su da se upravo unosom navedenih namirnica funkcija mozga može očuvati. Jer, osoba oboljeva zato što moždane ćelije, kako mozak stari, postaju osjetljivije na oksidativni stres uzrokovan slobodnim radikalima. Samo ćelijski antioksidansni odbrambeni sistem uravnotežuje te opasne molekule, a on, nažalost, starenjem slabi.
Slobodni radikali, ateroskleroza, rak
Smatra se da aterosklerozu započinju i održavaju upravo slobodni radikali. Ovo je posebno važno imajući na umu da su srčani i moždani udar, kao posljedice ateroskleroze, danas najvažniji uzrok umiranja u visoko i srednje razvijenim zemljama.
Slobodni radikali su također u stanju direktno oštetiti genetski materijal, odnosno DNK molekule. Dokazano je da je pojava metastaza nekih tumora povezana sa povećanom produkcijom slobodnih radikala.
Jedi manje, živi duže?
Postoje istraživanja kojima se dokazuje da smanjenje metaboličke aktivnosti može da produži životni vijek. Naime, ukoliko je veća metabolička aktivnost, veća je aktivnost mitohondrija i potrošnja kisika, pa samim tim veća i proizvodnja slobodnih radikala. Smanjen unos hrane, odnosno kalorijske restrikcije, također pomažu produženju života, odlažu pojavu kancera i čuvaju moždane funkcije tokom starenja. Međutim, to ne znači da ne treba unositi kalorije. Dnevni minimum za snabdijevanje organizma esencijalnim hranljivim materijama u prosjeku je oko 1.400 kalorija.
