Bez obzira na to što mogu da budu izuzetno jake i neprijatne, glavobolje su najčešće benigne, prolazne i nisu posljedica ozbiljnih oboljenja. Tek u oko 10 posto slučajeva javljaju se tzv. sekundarne glavobolje, koje su uzrokovane drugim bolestima, ponekad ozbiljnim, ali koje su po pravilu praćene i nekim drugim simptomima.
Jake glavobolje nisu uvijek opasne
Što je glavobolja jača, veća je i mogućnost da je izazvana ozbiljnom bolešću, često je uverenje pacijenata. Realnost je nešto drugačija. Neke izrazito jake glavobolje, kao što su migrena ili pojedine neuralgije, potpuno su dobroćudne, a glavobolje koje su posljedica ozbiljnih bolesti često se mogu doživjeti kao „obične“ i prolazne.
Iako je zabilježeno preko 200 različitih vrsta glavobolja, koje se različito ispoljavaju i različito liječe, postoji nekoliko univerzalnih savjeta koji vam mogu pomoći u olakšavanju tegoba.
1. Probajte da izbegavate stres
Tenziona glavobolja, kao jedna od najčešćih, uzrokovana je hroničnim stresom. Zato se smijte, družite se, provodite vrijeme sa porodicom i prijateljima. Koliko god to nemoguće zvučalo, probajte da izađete iz ritma života koji vam nameće stres i da se što više opuštate.
2. Više se krećite
Ljekari su skloni da fizičku aktivnost “prepisuju” kao univerzalni “lijek” protiv mnogih zdravstvenih tegoba. I to nije bez razloga! Redovna fizička aktivnost oslobođa od stresa, popravlja raspolaženje, opušta mišiće i zaista je dobra prevencija za mnoge hronične bolove, pa i glavobolje.
3. Redovno spavajte
Dokazano je da neredovan ciklus spavanja može izazvati hronične glavobolje. Osim ritma, obratite pažnju i na dužinu spavanja. Interesantno je da glavobolje i druge zdravstvene tegobe može izazvati kako nedovoljna količina sna, tako i previše spavanja. Optimalno je spavati oko 7-8 sati dnevno, u pravilnim vremenskim intervalima.
4. Izbegavajte pušenje i alkohol
Samo jedna od negativnih posljedica pušenja je i hipoksija, smanjena koncentracija kiseonika u organizmu. Hipoksija direktno uzrokuje i smanjen dotok kiseonika u mozak, što često može uzrokovati
glavobolje. S druge strane, nakon konzumiranja alkohola, krvni sudovi u glavi se proširuju, što direktno uzrokuje glavobolju.
5. Oprezno sa kafom
Interesantno je da kafa, u zavisnosti od individualnih karakteristika čovjeka, može biti “okidač” za neke glavobolje (migrena), ali i da iskustvo nekih pacijenata govori da kafom mogu prekinuti glavobolju ili da se bol javlja ako ne popiju kafu u određeno vrijeme. Zato sami odredite količinu kafe koja vam najviše prija, ali nikako nemojte pretjerivati. Često konzumiranje većih količina kafe može dovesti do drugih zdravstvenih tegoba.
6. I lijekovi mogu da pomognu
Ukoliko su glavobolje česte i jake, pa morate da uzimate lijekove protiv bolova, uvijek se opredijelite za one medikamente koji se u svakoj apoteci mogu kupiti bez recepta. Ukoliko, pak, imate toliko jaku i čestu glavobolju da su vam lijekovi potrebni često, svakodnevno, nemojte ih uzimati, nego se javite ljekaru radi ispitivanja i propisivanja adekvatne terapije.
7. Proverite vid
Naprezanje zbog oslabljenog vida ponekad može biti uzrok glavobolje. Naime, vid uglavnom ne slabi odjednom, već postepeno, pa većina ljudi neko vrijeme i ne primijeti da se izuzetno zamara tokom dužeg čitanja ili rada na računaru.
Kada se javiti ljekaru?
Ukoliko vam ovi saveti ne pomognu, tj. ako vaša glavobolja ne prolazi, ako ima neke specifične osobine, a naročito ako je praćena i nekim drugim simptomima, nemojte je zanemarivati.
Ljekaru se javite u sljedećim slučajevima:
– Ako se naglo, iz “punog zdravlja”, javi jaka glavobolja.
– Kada se određena, karakteristična glavobolja javi prvi put, naročito kod djece i starijih osoba.
– Ako je glavobolja praćena drugim simptomima, kao što su slabost u ruci ili nozi, smetnje u govoru, dupli vid (duple slike), povišena temperatura itd.
– Kada se simptomi (karakteristike) glavobolje iznenada promjene.
-Kada promjena životnog stila i uzimanje lijekova protiv bolova ne daju rezultat.
Discussion about this post