Hipertenzija je direktno povezana s povećanjem rizika od nastupa ozbiljnih komplikacija koje uključuju infarkt srca, zatajenje srca i bubrega, te moždani udar.
Ma koliko često govorili i pisali o povišenom krvnom pritisku te potrebi njegovog liječenja i držanja pod kontrolom, svakodnevna praksa nas uvjerava da to nije dovoljno.
Međutim, pravilno se liječi, redovno uzima terapiju i kontrolira svoj pritisak tek polovina od te treće polovine ili samo 12,5 procenata oboljelih. A to je porazna statistika.
Ozbiljan zdravstveni problem
Zašto je važno prepoznati i liječiti visok krvni pritisak? Zato što je hipertenzija – medicinski naziv ove bolesti – jedan od najčešćih zdravstvenih problema, osobito u starijoj ili takozvanoj trećoj dobi.
Najvažniji učinak povećanja krvnog pritiska je stalno i trajno opterećenje kardiovaskularnog sistema, zbog čega postepeno dolazi do promjena na srčanom mišiću (hipertrofije miokarda, tj. povećanja njegove debljine uz povećanje pritisaka u lijevoj komori i pretkomori).
Promjene se očituju i na krvnim sudovima (simptomi ateroskleroze koronarnih krvnih žila, uz češću pojavu angine pektoris kao i infarkta miokarda). Te promjene, ako se ne liječe, na kraju dovedu do popuštanja srca i njegova zatajenja.
Povišeni krvni pritisak ostavit će posljedice i na krvnim sudovima koji snabdijevaju druge organe – oči, bubrege, mozak, što će reći da dolazi do ubrzane ateroskleroze na svim krvnim žilama u tijelu.
Hipertenzija je direktno povezana s povećanjem rizika od nastupa ozbiljnih komplikacija, koje uključuju infarkt srca, zatajenje srca i bubrega te moždani udar. Dokazano je da je rizik od zatajenja srca veći šest puta u slučaju hipertenzije u usporedbi s normalnim vrijednostima krvnog pritiska, a sniženje dijastoličkog pritiska za pet mm živinog stuba smanjuje rizik od zatajenja bubrega za četvrtinu.
Zašto skače krvni pritisak ?
Zašto dolazi do povećanja krvnog pritiska? I danas je mehanizam nastanka tog problema nepotpuno razjašnjen. Zapravo, hipertenzija može biti primarna i sekundarna. I danas liječnici više od 90 posto slučajeva oboljenja proglašavaju primarnom – esencijalnom hipertenzijom koja nastaje bez jasno utvrđenog uzroka.
Onih manje od 10 procenata slučajeva hipertenzije ubrajaju se u sekundarnu hipertenziju kojoj je uzrok neka organska bolest – najčešće bolest bubrega, nadbubrežne žlijezde i štitnjače.
Zato, ako vaš lijekar posumnja na hipertenziju, očekujte da vas uputi na odgovarajuće pretrage. Koje? Riječ je o procjenama stanja srca, bubrega, štitnjače, nadbubrežne žlijezde, očiju i nervnog sistema.
Obradu pored lijekara porodične medicine trebaju sprovesti i specijalisti – prije svega internisti kardiolozi.
Obrada se individualno prilagođava i ovisi o faktorima rizika kao što su dob, tjelesna težina, radno mjesto, prehrambene i druge navike. Nakon detaljne obrade određuje se tip hipertenzije i procjenjuje stanje organa, te donosi odluka o lijekaru.
Liječenje je individualno
A što se liječenja tiče, terapija je individualna. Jedino strogo pravilo je da krvni pritisak treba spustiti ispod 130/85mmHg. Izuzetak su dijabetičari kod kojih bi krvni pritisak trebao održavati do 120/ 80 mmHG.
Efekti terapije su različiti od pacijenta do pacijenta, različite su i eventualne nuspojave prilikom uzimanja pojedinih lijekova i upravo se zato od pacijenata zahtijeva da redovno uzimaju propisanu terapiju, redovno mjere krvni pritisak (i kod kuće) te da se redovno javljaju na kontrolu. Pritom je nužno strpljenje, jer je često teško pronaći pravi lijek za određenu osobu.
Ali, lijekovi nisu svemogući, potrebno je rizike za hipertenziju svesti na najmanju moguću mjeru.
Zato pacijent treba:
- Smanjiti tjelesnu težinu
- Uzimati hranu s manje masnoća, šećera i soli
- Prestati pušiti
- Redovina tjelesna aktivnosti treba postati sastavni dio života (uvesti najmanje 30-minutne šetnje)
Oboljeli od hipertenzije trebaju izbjegavati izlaganje vrlo niskim ili visokim temperaturama. Za velikih vrućina nije poželjno izlaziti iz kuće između 10 i 17 sati, treba piti puno tekućine, dovoljno se odmarati, ne izlagati se većem fizičkom naporu, jesti laganiju hranu, ne piti alkohol i ne pušiti, te uzimati propisanu terapiju uz redovite kontrole krvnog pritiska.
Zašto je dobro voditi dnevnik
Svaki pacijent koji boluje od hipertenzije kod kuće treba imati tlakomjer, kako bi mogao mjeriti vrijednosti barem dva puta sedmično i to ujutro i navečer, i voditi dnevnik izmjerenih vrijednosti pritska i izlaganja težim psihičkim ili fizičkim opterećenjima u danima mjerenja.
Takav dnevnik pomaže pacijentu i lijekaru da objektivnije sagledaju ponašanje i oscilacije krvnog pritiska. Na taj način vrlo dobro se mogu ocijeniti učinci liječenja, kao i promjena u stilu života.
Koje pretrage treba obaviti da bi se utvrdila dijagnoza hipertenzije
Najčešće pretrage su:
- Biohemijske pretrage krvi i mokraće;
- EKG;
- 24-satni arterijski pritisak;
- Ergometrija (test opterećenja);
- 24-satni EKG;
- Color Doppler ultrazvuk pretrage (karotidna i vertebralna arterija, štitnjača, srce, abdomen – osobito bubreg, bubrežna arterija, nadbubrežna žlijezda, aorta);
- Endokrinološki pregled kod hormonalnih poremećaja;
- Neurološki i oftalmološki pregled.
Autor teksta: Prim.mr.sci.dr Mirsad Đugum, Poliklinika Atrijum
Discussion about this post