Prema podacima nadležnih institucija u BiH, svaki dan jednoj ženi se dijagnosticira rak grlića maternice. Svaki treći dan od te zloćudne bolesti umre jedna žena. Da bi se bolest otkrila na vrijeme i život žene bio spašen potrebno je ići na redovne ginekološke preglede. Veliki broj bolesti u ranoj fazi može se uočiti putem PAPA testa koji se radi jednom u godini ili svake tri godine.
O tome koliko su bitni ginekološki pregledi i koliko je svijest žena u BiH o tome razvijena razgovarali smo sa mr. sci. dr. Nidžarom Abadžić.
Koliko je bitno da djevojke/žene idu redovno na ginekološke preglede?
Veoma je važno razvijati svijest kod djevojaka i žena o brizi za vlastito zdravlje i potrebi redovnih ginekoloških pregleda. Zaštita od neželjene trudnoće, zaštita od spolno prenosivih bolesti, premaligne i maligne promjene genitalnog trakta, koje imaju spori tok. Sve se to može redovnom kontrolom na vrijeme uočiti i liječiti.
Koliko djevojke/žene često trebaju ići na ginekološke preglede?
Najčešće se savjetuju godišnje kontrole, koje bi obuhvatale jedan kompletan, sistematski pregled. On se sastoji od ginekološkog pregleda, savjetovanja o kontracepciji, ultrazvučnog pregleda, PAPA testa i pregleda dojki.
Od koje godine se savjetuje da djevojke počnu ići na preglede?
Djevojke trebaju posjetiti ginekologa nakon što stupe u intimne odnose ili nakon 20. godine života. Idealno bi bilo da se posavjetuju sa ginekologom o zaštiti od neželjene trudnoće i spolno prenosivih bolesti prije nego stupe u intimne odnose.
Koliko često je potrebno raditi PAPA test i šta se sve njime može otkriti?
PAPA test je obrisak sa vrata maternice, koji posebnom četkicom ili spatulom uzima ginekolog i šalje citologu na pregled. Citolog u razmazu traži patološke ćelije i s obzirom na nalaz predlaže dalje korake. Vrlo često se nađu nepravilnosti u PAPA testu koje su posljedica upale, hormonskih promjena i slično, pa se pacijentici savjetuje kontrola za nekoliko mjeseci. Ukoliko promjena i dalje traje predlaže se neki vid liječenja. PAPA test se obično radi jednom godišnje, ako nije drugačije indicirano. Najnovije preporuke su da se radi svake tri godine, no mišljenja o tome su različita. PAPA testom se mogu otkriti premaligne i maligne promjene na vratu maternice te postaviti sumnja na infekciju HPV-om (humanim papiloma virusom).
Ukoliko djevojka/žena ne ide redovno na preglede, koje mogu biti posljedice?
Osim neželjene trudnoće, tu su i spolno prenosive bolesti, koje mogu dovesti do upalnih promjena u genitalnom traktu, a koje za posljedicu mogu imati i sterilitet. Neprepoznate i neliječene infekcije spolnog trakta oštećuju imunitet žene i pogoduju nastanku premalignih promjena. Konačno, emotivna frustracija zbog bolesti ili zapuštenosti, utječe na kompletno ponašanje te osobe u zajednici.
Da li je svijest djevojaka/žena u našoj zemlji o važnosti ginekoloških pregleda i samog ginekološkog zdravlja dovoljno razvijena?
Svijest o vlastitom zdravlju i brizi za njega je individualna i ovisi o nivou obrazovanja, kao i o okruženju u kojem osoba živi. Urbana područja se mogu pohvaliti osvještenošću, no to se ne može reći za manje sredine i sela. Nažalost, ne postoje nacionalni programi o prevenciji i ranoj detekciji npr. karcinoma grlića maternice ili karcinoma dojke, ili npr. programi vakcinacije ženske omladine protiv HPV-a.Potrebna je kontinuirana edukacija i informisanje stanovništva o potrebi zaštite vlastitog zdravlja, ali i načinu na koji se to može provesti. Mlada djevojka iz nekog manjeg grada možda ne zna kome da se obrati za savjet ili pregled. Tu mediji igraju veliku ulogu, ali i zdravstvene organizacije bi trebale raditi nešto na trajnoj edukaciji djevojaka i žena o važnosti ginekološkog pregleda.
