Orašasti plodovi povezani s poboljšanjem koncentracije holesterola u krvi
Prema analizi prvih rezultata 25 kliničkih pokusa, uživanje u orasima, bademima i lješnjacima povezano je s poboljšanjem koncentracije holesterola u krvi.
ISPITIVANJE
Ona je analizirala podatke 25 kliničkih ispitivanja potrošnje te namirnice. Provedena je u 7 zemalja u kojima je sudjelovalo 583 muškaraca i žena koji imaju povišene ili smanjene koncentracije kolesterola.
Ispitivanja su uspoređivala kontrolnu skupinu sudionika s drugom koja je trošila izvjesne količine oraha, badema i drugih sličnih proizvoda.
Nijedan ispitanik nije uzimao lijekove za smanjenje holesterola, poput statina.
Sudionici su trošili prosječno 67 grama badema, oraha ili drugog voća slične ljuske dnevno, što je povezano sa smanjenjem od 5,1 posto prosječno ukupne prisutnosti holesterola. Njihova stopa holesterola LDL (lipoproteini slabe gustoće), zvanog “loš holesterol”. Smanjila se za 7,4 posto u prosjeku dok je “dobar” holesterol ili HDL (lipoproteini visoke gustoće) porastao za 8,3 posto.
Orašasti plodovi su dobri u borbi suvišnih kilograma jer osim masnoćama oni su također bogati vlaknima, proteinimina, vitaminima i mineralima. Izazivaju osjećaj sitosti, te se preporučuju u međuobrocima, s voćem, kako bismo izdržali glad između glavnih obroka i spriječili prejedanje.
Odličan su izvor vitamina E, koji pridonosi kognitivnim sposobnostima te štiti od upala, a obiluju i magnezijem i selenom. Dobra je vijest i ta da su uglavnom siromašni ugljikohidratima, stoga su odličan izbor za sve one koji su na „low carb“ dijeti.
Dodatak jelima
Orašasti plodovi se mogu pripremati na razne načine. Jedan od njih je prženje ili kuhanje. Također se koriste u kozmetičkoj industriji, kao ulje ili u se mogu naći u sastavu mnogobrojnih proizvoda.
Najzdraviji orašasti plodovi
Ali kojim orašastim plodovima treba dati prednost? Koji su na popisu najzdravijih?
Bademi
Jedna manja šaka badema sadrži 161 kalorija, 6 grama proteina, 14 grama masnoća i 6 grama ugljikohidrata te čak 37% preporučene dnevne doze vitamina E. Bademi sadrže manje kalorija od drugog orašastog voća. Pridonose zdravlju crijevne mikroflore, a konzumacijom možete smanjiti „loši“ kolesterol i oksidirani LDL holesterol, koji stvara opasni plak na krvnim žilama te na taj način očuvati zdravlje srca.
Također, ovu vrstu orašastih plodova trebale bi jesti i pretile osobe te one koje imaju hipertenziju jer bademi snižavaju krvni tlak i pridonose gubitku kilograma, a preporučuju se i dijabetičarima.
Lješnjaci
Lješnjaci pak imaju 9 grama masnoća, 6 grama proteina, 3,5 grama vlakna i 20% preporučene dnevne doze magnezija. Kao i drugi orašasti plodovi, i lješnjaci su jako dobri saveznici zdravlja srca. Lješnjaci su izvrsni za obnovu kože i njen razvoj. Puni su vitamina E i esencijalnih masnih kiselina koje održavaju stanice jedrima ispod kože, podupiru ju i sprječavaju bore pa se za mladoliku kožu i zdravi ten preporučuje osam lješnjaka, četiri puta tjedno.
Pistacije
Pistacije pak snižavaju loši kolesterol te također povisuju razine dobrog kolesterola u krvi. Pomažu u snižavanju krvnog pritiska i dobra su namirnica u borbi sa kilogramima. Nezasoljene pistacije pomažu ukrotiti glad i kontrolisati hormone.
Orasi
Na ovom se popisu svakako mora naći i orah. Orasi su krcati nezasićenim masnim kiselinama; linolnom, oleinskom i alfa linolenskom te se stoga preporučuju kao nezaobilazan sastojak svakodnevne prehrane, a naročito trudnicama. Studija provedena među sveučilišnim studentima pokazala je da konzumacija oraha poboljšava moždane funkcije i koncentraciju. I ne samo to – orasi vas mogu zaštititi od demencije i Alzheimerove bolesti.
Orasi smanjuju upalne procese i čuvaju naš organizam od hroničnih i degenerativnih oboljenja.
Dnevna i preporučena doza je da šaka ovih orašastih plodova koja zasigurno pospješuje vaše zdravlje i održava dobru formu.
