Stres uzrokuju upravo oni hormoni koji su našim davnim precima bili nužni za preživljavanje – adrenalin, noradrenalin i kortizol. Kada naš mozak osjeti da se nalazimo u opasnosti, šalje signal nadbubrežnim žlijezdama da luče ove hormone kako bi razbudili tijelo i pripremili ga na suočavanje s potencijalnom neprilikom.
Danas se rijetko nalazimo u životnim opasnostima, ali naše tijelo jednako reagira na sve ono što nas tijekom dana muči i zabrinjava. Bolest člana obitelji, nezadovoljstvo na poslu, loši odnosi s partnerom ili prijateljima, nedovoljno slobodnog vremena, egzistencijalna nesigurnost – sve su to problemi suvremenog čovjeka koje tijelo prepoznaje kao opasnost i reagira aktiviranjem hormona nadbubrežne žlijezde.
Stres uzrokuju upravo oni hormoni koji su našim davnim precima bili nužni za preživljavanje – adrenalin, noradrenalin i kortizol. Kada naš mozak osjeti da se nalazimo u opasnosti, šalje signal nadbubrežnim žlijezdama da luče ove hormone kako bi razbudili tijelo i pripremili ga na suočavanje s potencijalnom neprilikom.
Danas se rijetko nalazimo u životnim opasnostima, ali naše tijelo jednako reagira na sve ono što nas tijekom dana muči i zabrinjava.
- Bolest člana obitelji,
- nezadovoljstvo na poslu,
- loši odnosi s partnerom ili prijateljima,
- nedovoljno slobodnog vremena,
- egzistencijalna nesigurnost
Sve su to problemi suvremenog čovjeka koje tijelo prepoznaje kao opasnost i reagira aktiviranjem hormona nadbubrežne žlijezde.
Simptomi stresa
Svaka osoba se drugačije nosi sa stresom. Ponekad stres utječe pozitivno na naše ponašanje, motivirajući nas na rad, primjerice na učenje prije ispita.
Međutim, ponekad nam stres može ozbiljno narušiti zdravlje i odnose s bližnjima, zbog čega je potrebno potražiti rješenje i smanjiti negativan utjecaj stresa.
Osobe koje pate od kroničnog stresa pokazuju neke od sljedećih simptoma:
- česte glavobolje,
- bol u prsima i mišićima,
- umor,
- otežanu probavu,
- smanjen libido,
- nesanicu,
- anksioznost i nemir,
- nedostatak motivacije..
U istraživanju,objavljenom u Social Science & Medicine,naučnici su procijenili nivo stresa 17 učitelja koji predaju od učenicima od četvrtog do sedmog razreda. Istraživači su, takođe, procijenili nivo hormona stresa – kortizola.
Kortizol je mjeren uzimanjem brisa iz usta učenika tri puta u toku nastave.
Istraživanje je pokazalo da su učenici imali veći nivo kortizola u svom organizmu ako su njihovi učitelji prijavili veći nivo stresa.
Autori studije su napisali da su učitelji pod stresom manje efikasni, teže upravljaju atmosferom u učionici, manje su povezani sa učenicima i nisu zadovoljni svojim poslom. Ovakvo stanje u učionici proizvodi više stresa učenicima.
Važno je napomenuti da je potrebno da se urade dodatna istraživanja kako bi se,eventualno, otkrilo na koje to sve načine vaš stres utiče na ljude oko vas.
(Izvor: Time)
Discussion about this post