Atopijski dermatitis česta je upalna bolest kože s hroničnim relapsno-remitirajućim tokom te pogoršanjima koja se često ne mogu jednostavno kontrolisati. Nastaje kao kompleksna međuigra višestrukih genetskih i okolišnih čimbenika, a osnovni patofiziološki mehanizam uključuje poremećaj strukture i funkcije epidermalne zaštitne barijere, koja dovodi do aktivacije imunološkog sistema i upale, što perpetuira dodatno oštećenje barijere. Incidencija bolesti u stalnom je porastu, a smatra se da u razvijenim zemljama oko 5 − 20% djece boluje od atopijskog dermatitisa.
Pojava dermatitisa
Atopijski dermatitis može se javiti već u dojenačkoj dobi, oko 6. mjeseca života, a često mu prethode suhoća i hrapavost kože, posebno lica i potkoljenica. Suha koža i pruritus glavne su oznake atopijskog dermatitisa, a klinička prezentacija varira ovisno o dobi i aktivnosti bolesti. Klasično je akutni atopijski dermatitis obilježen ekcematoznim promjenama s intenzivno pruritičkim eritematoznim papulama i vezikulama s eksudacijom i krustama. U subakutnoj i kroničnoj fazi dominiraju eritematozne papule koje mogu biti suhe s ljuskicama ili ekskorijacijama.
Do sada nije sustavno evaluirano korištenje prirodnih ulja te je cilj ovog pregleda bio utvrditi podnošljivost i učinkovitost maslinovog, kokosovog i suncokretovog ulja u liječenju atopijskog dermatitisa i kseroze kod djece.
Maslinovo ulje
S obzirom na potencijal za izazivanje kontaktnog dermatitisa te negativni učinak na kožnu barijeru, zaključak je da maslinovo ulje može pogoršati kserozu i atopijski dermatitis.
Maslinovo je ulje oblik tekuće masnoće dobivene prešanjem maslina. Korištenje maslinovog ulja za njegu kože datira još od starog Egipta. Maslinovo ulje može se definirati prema omjeru masnih kiselina (palmitinska, oleinska, linolna i linolenska kiselina) pri čemu je oleinska komponenta najzastupljenija.
Atopijski dermatitis i liječenje sa maslinovim uljem?
Korištenje maslinovog ulja kao emolijensa popularno je u Velikoj Britaniji. Stoga je provedeno jedno manje istraživanje koje je pokazalo da osoblje u jedinici intenzivnog liječenja novorođenčadi koristi maslinovo ulje i isto preporuča roditeljima za primjenu nakon otpusta iz bolnice.
Dostupan je relativno mali broj studija kojima je evaluirana učinkovitost maslinovog ulja u očuvanju kožne barijere. Klinički dokazi su raznoliki, a laboratorijska ispitivanja pokazuju da bi maslinovo ulje zapravo moglo biti štetno za kožu. Negativni učinci pripisuju se upravo oleinskoj komponenti, koja povećava penetraciju kroz kožu promjenom konformacijskog reda lipida u rožnatom sloju kože. Oleinska kiselina može i poticati upalu preko receptora NMDA tipa (N–metil–D–aspartat) u keratinocitima.
Što se tiče antimikrobne aktivnosti, in vitro studije su pokazale da oleinska kiselina ima zanemariv ili nikakav antimikrobni učinak, iako postoje dokazi da maslinovo ulje, posebno spoj hidroksitirozol (antioksidans iz maslinovog ulja) ima antifungalno djelovanje. Međutim, njegovom korištenju kod pojedinih kožnih bolesti, kao što je seboroični dermatitis, treba pristupiti s pažnjom jer se pokazalo da je maslinovo ulje in vitro odličan medij za rast mikroorganizma Malessezia spp. Maslinovo ulje sadržava i zasićene i nezasićene masne kiseline koje mogu stimulirati rast Malessezije i inducirati upalu.
Pri evaluaciji maslinovog ulja u kontekstu atopijskog dermatitisa ne smije se zaboraviti ni njegov potencijal za izazivanje kontaktnog dermatitisa, budući da postoje izvješća da maslinovo ulje može izazvati iritacijski i alergijski kontaktni dermatitis.
Kokosovo ulje
Kokosovo ulje derivat je mesa kokosa, bijele tvari koja oblaže unutrašnjost kore zrelih kokosa. U posljednjih godina, kokosovo ulje postaje sve popularnije i kao namirnica i kao kozmetički proizvod.
Kokosovo ulje sadržava visoke razine laurinske kiseline za koju je dokazano antimikrobno i protuupalno djelovanje in vitro i in vivo. Slično maslinovom, kokosovo ulje definirano je omjerom masnih kiselina; laurinska kiselina zastupljena je u najvećem omjeru, a druga je miristinska kiselina.
Postoji nekoliko studija koje su evaluirale učinkovitosti kokosovog ulja u liječenju kseroze i atopijskog dermatitisa. Sve studije koristile su djevičansko ulje procesirano unutar 24 h od berbe, kako bi se spriječilo stvaranje dodatnih masnih kiseline.
Studije su pokazale da kokosovo ulje ima povoljan uticaj na funkciju kožne barijere u novorođenčadi i u odraslih osoba. U studiji prematurne novorođenčadi, oni koji su dva puta dnevno tokom 7 dana tretirani kokosovim uljem, imali su gotovo 50% manji TEWL od onih koji nisu bili tretirani.
Studija koja je ispitivala korištenje kokosovog ulja specifično u djece s atopijskim dermatitisom također je pokazala povoljne rezultate. Oni koji su primjenjivali ulje dva puta na dan tijekom 8 sedmica imali su značajno niži TEWL i SKORAD indeks (indeks aktivnosti atopijskog dermatitisa).
Iako je za derivate kokosovog ulja, kao što su kokamidopropil betain i kokamid dietanolamin, poznato da mogu uzrokovati alergijski kontaktni dermatitis, takve reakcije nisu zabilježene za nerafinirano djevičansko kokosovo ulje. U studiji koja je ispitivala alergenost i križnu reaktivnost derivata kokosovog ulja, niti jedan ispitanik nije reagirao na čisto kokosovo ulje niti na laurinsku kiselinu.
Zaključno, rezultati dostupnih studija i nepostojanje dokaza da kokosovo ulje može izazvati kontaktni dermatitis ukazuju na to da je kokosovo ulje potencijalno korisna komplementarna terapija kseroze i atopijskog dermatitisa.
Suncokretovo ulje
Do sada nije zabilježeno da bi suncokretovo ulje moglo uzrokovati kontaktni dermatitis. Radi se o hladno prešanom ulju, ne industrijskom rafiniranom ulju.
Od tri ulja o kojima se raspravlja u ovom članku, suncokreovo ulje najistraživanije je u kontekstu liječenja kseroze. Atopijski dermatitis i suncokretovo ulje se također spominje u mnogim istraživanjima.
Suncokretovo je ulje također definirano sadržajem masnih kiselina, od kojih oko 60% čini linolna kiselina. Uz nju sadržava i oleinsku, palmitinsku, stearinsku i linolensku kiselinu.
Linolna kiselina se pokazala važnom masnom kiselinom za održavanje normalne funkcije kožne barijere epidermisa. Kožna upala je modulirana pretvorbom linolne kiseline u arahidonsku koja je prekursor prostaglandina E2.
U dojenčadi s dermatitisom i manjkom linolne kiseline, topikalnom primjenom linolne kiseline uspostavila se kožna barijera i nestao je dermatitis. Stoga se smatra da topikalna primjena linolne kiseline, koja je sadržana u suncokretovom ulju, može poboljšati funkciju kožne barijere i smanjiti kožnu upalu.
Studije sa mogućim terapijskim sredstvima
U Bangladešu je provedena studija na 497 novorođenčadi rođene prije 33. sedmice gestacije, koja je ispitivala protuupalnu aktivnost suncokretovog ulja i njegovu sposobnost uspostave kožne barijere. Ona nedonoščad koja je tri puta na dan kroz 2 sedmice, a potom dva puta na dan sve do otpusta iz bolnice, mazana suncokretovim uljem s visokim sadržajem linolne kiseline, imala je manje šanse za razvoj nozokomijalne infekcije te je imala manju stopu smrtnosti od onih koji su mazani parafinskim uljem.
Međutim, druge dvije studije na dojenčadi pokazale su drugačije rezultate, odnosno da suncokretovo ulje nije imalo utjecaja na smanjenje kseroze, a zabilježen je i mogući štetan učinak na funkciju barijere, no broj ispitanika je bio premalen za konkretne zaključke.
Atopijski dermatitis je specifičan po tome da postoji studija na 68 djece koja je pokazala da se suncokretovo ulje može koristiti kao terapija poštede od kortikosteroida. Skupina koja je svaki drugi dan naizmjence koristila ili topikalni kortikosteroid ili emolijens s 2% linolne kiseline, imala je nakon mjesec dana isti SCORAD indeks kao skupina koja je koristila kortikosteroide svaki dan.
Što se tiče nuspojava primjene suncokretovog ulja, studije koje su evaluirale sigurnost primjene, nisu zabilježile nuspojave niti kod svakodnevne primjene. Isto tako, do sada nije zabilježeno da bi suncokretovo ulje moglo uzrokovati kontaktni dermatitis.
Zaključak o primjeni biljnih ulja kao emolijensa u liječenju kseroze i atopijskog dermatitisa
Potrebne su dodatne studije o učincima primjene biljnih ulja kao komplementarne i alternativne terapije za liječenje atopijskog dermatitisa.
Doktori koji brinu o djeci trebali bi biti svjesni literaturnih dokaza o korištenju maslinovog, kokosovog i suncokretovog ulja za očuvanje kožne barijere. Roditelje treba upozoriti o mogućim štetnim učincima ulja, posebno maslinovog. Ako žele koristiti kokosovo ulje, treba ih poučiti da razmotre korištenje ekstra djevičanskog kokosovog ulja. U slučaju suncokretovog ulja, ono s visokim udjelom linolne kiseline.
Za sada nemamo dovoljno dokaza da bismo mogli preporučivati biljna ulja kao alternativnu topikalnu terapiju za liječenje atopijskog dermatitisa. Potrebne su dodatne studije o učincima primjene biljnih ulja kao komplementarne i alternativne terapije za liječenje atopijskog dermatitisa.
